Ajaccio

Ajačo
fr. Ajaccio


Panorama Ajača

Zastava
Zastava

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Francuska
Region Korzika
Departman Južna Korzika
Okrug Ajaccio (okrug)
Kanton Glavno mjesto 7 kantona
Stanovništvo
Stanovništvo (2011-01-01) 63,723[1]
Gustina stanovništva 814,45 st./km²
Geografija
Koordinate 41°55′36″N 8°44′13″E / 41.92667°N 8.73694°E / 41.92667; 8.73694
Vremenska zona UTC+1, ljeti UTC+2
Nadmorska visina 38 m
Površina 81,99 km²
Ajačo na mapi Francuske
Ajačo
Ajačo
Ajačo (Francuske)
Ostali podaci
Poštanski kod 20000
INSEE kod 2A004
Web-stranica http://www.ajaccio.fr/

Ajaccio (francuski: Ajaccio; korzički: Aiacciu), je grad (općina) u Francuskoj. On je glavno upravno središte Korzike i prefektura departmana Corse-du-Sud.

Porijeklo imena

Postoji više teorija o etimologiji imena Ajaccio. Najpopularnija teorija je da je grad osnovao legendarni grčki junak Ajant (Ajax) koji je gradu dao svoje ime. Druga objašnjenja su puno realističnija. Npr. ime Ajaccio se može povezati sa toskanskim agghiacciu (ograđeni prostor za ovce). Drugo objašnjenje daju bizantinski izvori iz oko 600. godine, gdje se grad naziva Agiation, što pretpostavlja grčko porijeklo, riječ 'agathe' znači "dobra sreća ili "dobro pristanište" ( isti je korijen i u imenu grada Agdea).

Povijest

Grad nije spomenuo grčki geograf Ptolomej iz Aleksandrije u 2. stoljeću, ali je spomenuo susjedni Ourkinion u Cinarci. Smatra se da se u tom vremeno grad Ajaccio tek počeo razvijati. Smatra se da je u to vrijeme postojala rimska luka ovdje. Nedavna istraživanja su otkrila i neke ranokršćanske predmete. Grad je ipak najpoznatiji kao sjedište jedne dijeceze, koju je spomenuo papa Grgur I. Veliki, 591. godine. Grad se tada nalazio sjevernije nego danas, na mjestu današnjih četvrti Castel Vecchio i Sainte-Lucie.

Kao i kod većine drugih obalnih korzičkih mjesta u 8. stoljeću, stanovništvo naglo opada i grad praktički nestaje. Ipak, smatra se da je 1492. ovdje postojao jedan dvorac i katedrala, koja je kasnije srušena 1748.

Krajem 15. stoljeća, Đenovljani su ponovno izgradili grad, kako bi učvrstili svoju dominaciju na jugu otoka. Više je mjesta bilo u izboru za ovu lokaciju, prvo Parata (koja je ocijenjena kao previše izložena vjetrovima), pa stari grad (koji je ocijenjen nezdravim), pa je na kraju izabrana Punta della Lechia. Radovi su počeli 12. travnja 1492. Grad se brzo razvio i postao glavno mjesto pokrajine Au Delà Des Monts (više-manje, današnje Corse-du-Sud), Bastia je ostala glavni grad otoka. Grad je isprva bio mjesto kojeg su naseljavali samo Đenovljani, te se slabo otvarao Korzikancima.

Ajaccio su Francuzi okupirali od 1553. do 1559. godine, a definitivno je postao dio Francuske 1768. Grad je još dodatno izgrađen za vrijeme Napoleona. Tijekom 19. i 20. stoljeća, grad je postao najnaseljenije mjesto na otoku. U 19. stoljeću, Ajaccio je postao vrlo omiljeno zimsko odredište visokog društva, pogotovo engleskog, kao i Monaco, Cannes i Nica. Čak je izgrađena i anglikanska crkva. 8. listopada 1943. godine, Ajaccio je postao prvi francuski grad, koji je oslobođen od njemačkih osvajača.

Politika

Grad je ostao (sa određenim stankama) bonapartistička izborna tvrđava, sve do lokalnih izbora 2001. Tada je općinom zavladala koalicija lijevih stranaka: socijaldemokrata, komunista i Charlesa Napoléona, pretendanta na carsko prijestolje.

Zemljopis

Ajaccio se nalazi na zapadnoj obali Korzike, uz Ajaccijanski zaljev. Grad se nalazi na sjevernoj obali zaljeva između Gavrone i otočja Sanguinaires. Najviša točka je 790 metara. Grad se nalazi 210 nutičkih milja od Marseillea.

Gospodarstvo

Luka u Ajacciu

Najviše je ljudi zapošljeno u tercijarnom sektoru. Ajaccio je upravno i trgovačko središte. Snažno je zastupljen turizam i ribolov. Industrija je također u manjem broju prisutna, najviše se proizvode cigare, makaroni i sl. Glavni izvozni proizvodi su : drvo, limuni, kože, kesteni itd. Luka je vrlo prometna i pogodna za velike brodove.

Uprava

Ajaccio je imao slijedeće statuse:

Ajaccio je glavno mjesto sedam kantna:

  • 1. kanton Ajaccia (8.891 stanovnika);
  • 2. kanton Ajaccia (2.675 stanovnika);
  • 3. kanton Ajaccia (7.566 stanovnika);
  • 4. kanton Ajaccia (5.372 stanovnika);
  • 5. kanton Ajaccia (7.989 stanovnika);
  • 6. kanton Ajaccia (17.579 stanovnika);
  • 7. kanton Ajaccia se sastoji od jednog njegovog dijela i općina Afa, Alata, Appietto, Bastelicaccia i Villanova (11.547 stanovnika);

Od prosinca 2001. godine, Ajaccio ima vlastitu aglomerizacijsku zajednicu Communauté d'Agglomération du Pays Ajaccien (CAPA) sa devet drugih općina (Afa, Alata, Appietto, Cuttoli Corticchiato, Peri, Sarrola Carcopino, Tavaco, Valle di Mezzana i Villanova).

Prijevoz

Ajaccio opslužuje zračna luka Campo dell'Oro.

Demografija

Demografija
1962.1968.1975.1982.1990.1999.2006.2011.
33.64243.43849.06554.08958.94952.88063,723[1]66.809

Poznate osobe

Knjige često navode Ajaccio kao grad u kojem se rodio Napoleon, ali mala općina u Finistèreu, Sainte-Sève, se također hvali kao mjesto gdje je rođen Napoleon.

  • Lucien Bonaparte (1775-1840) Napoleonov brat i princ Canina.
  • Marie-Anne Bonaparte, ili Élisa (1777-1820) Napoleonova sestra i princeza Lucce i Piombina.
  • Louis Bonaparte (1778-1846) Napoleonov brat i kralj Holandije.
  • Marie-Paulette Bonaparte, ili Pauline (1780-1825) Napoleonova sestra i Borgheška princeza.
  • Marie-Annonciade Bonaparte, ili Caroline (1782-1839) Napoleonova sestra i kraljica Dviju Sicilija.
  • Jérôme Napoléon Bonaparte, (1784-1860) Napoleonov brat i kralj Vestfalije.
  • Philippe Antoine, grof Ornanoa (1784-1863) Napoleonov rođak i jedan od njegovih generala, Napoléon III. ga je uzdigao na čin maršala.
  • François Coty, Joseph Marie François Spoturno ili François Coty (Ajaccio, 3. svibnja 1874. - Louveciennes, 25. srpnja 1934.), industrijalac i francuski političar, jedan od najbogatijih ljudi svoga vremena, izumitelj formule slavnog Chanel N° 5.
  • Tino Rossi, pjevač (1907-1983)
  • Achille Peretti, političar (1911-1983)
  • Paul Vecchiali, filmaš, rođen 1930-
  • Alizée, pjevačica, rođena 1984.
  • Adolphe Landry, političar, demograf i ekonomist (1874-1956).
  • Danielle Casanova, militantna komunistica i junakinja Pokreta Otpora (1909-1943). D
  • Fred Scamaroni, član pokreta otpora(1909-1943).

Reference

  1. 1,0 1,1 „National Institute of Statistics and Economic Studies”. 

Literatura

  • Alexandra Hughes, Alex Hughes, Keith A Reader, Keith Reader, ur. (2001). Encyclopedia of Contemporary French Culture (Routledge; Routledge World Reference edition izd.). ISBN 0415263549. 
  • Robb, Graham (2008). The Discovery of France: A Historical Geography. W. W. Norton & Company. ISBN 0393333647. 
  • Ardagh, John (1991). France (Cultural Atlas of izd.). Facts on File. ISBN 081602619X. 
  • Jones, Colin (1999). The Cambridge Illustrated History of France (Cambridge Illustrated Histories izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521669928. 
  • Sowerwine, Charles (2009). France since 1870: Culture, Society and the Making of the Republic (2nd izd.). Palgrave Macmillan. ISBN 0230573398. 
  • Roberts, William J. (2004). France: A Reference Guide from the Renaissance to the Present (European Nations) (European Nations izd.). Facts on File. ISBN 0816044732. 

Vanjske veze

Ajaccio na Wikimedijinoj ostavi
  • p
  • r
  • u
Bourg-en-Bresse (Ain) • Laon (Aisne) • Moulins (Allier • Digne-les-Bains (Alpes-de-Haute-Provence) • Gap (Hautes-Alpes) • Nice (Alpes-Maritimes) • Privas (Ardèche) • Charleville-Mézières (Ardennes) • Foix (Ariège) • Troyes (Aube) • Carcassonne (Aude) • Rodez (Aveyron) • Marseille (Bouches-du-Rhône) • Caen (Calvados) • Aurillac (Cantal) • Angoulême (Charente) • La Rochelle (Charente-Maritime) • Bourges (Cher) • Tulle (Corrèze) • Ajaccio (Corse-du-Sud) • Bastia (Haute-Corse) • Dijon (Côte-d'Or) • Saint-Brieuc (Côtes-d'Armor) • Guéret (Creuse) • Périgueux (Dordogne) • Besançon (Doubs) • Valence (Drôme) • Évreux (Eure) • Chartres (Eure-et-Loir) • Quimper (Finistère) • Nîmes (Gard) • Toulouse (Haute-Garonne) • Auch (Gers) • Bordeaux (Gironde) • Montpellier (Hérault) • Rennes (Ille-et-Vilaine) • Châteauroux (Indre) • Tours (Indre-et-Loire) • Grenoble (Isère) • Lons-le-Saunier (Jura) • Mont-de-Marsan (Landes) • Blois (Loir-et-Cher) • Saint-Étienne (Loire) • Le Puy-en-Velay (Haute-Loire) • Nantes (Loire-Atlantique) - Orléans (Loiret) • Cahors (Lot) • Agen (Lot-et-Garonne) • Mende (Lozère) • Angers (Maine-et-Loire) • Saint-Lô (Manche) • Châlons-en-Champagne (Marne) • Chaumont (Haute-Marne) - Laval (Mayenne) • Nancy (Meurthe-et-Moselle) • Bar-le-Duc (Meuse) • Vannes (Morbihan) • Metz (Moselle) • Nevers (Nièvre) • Lille (Nord) • Beauvais (Oise) • Alençon (Orne) • Calais (Pas-de-Calais) • Clermont-Ferrand (Puy-de-Dôme) • Pau (Pyrénées-Atlantiques) • Tarbes (Hautes-Pyrénées) • Perpignan (Pyrénées-Orientales) • Strasbourg (Bas-Rhin) • Colmar (Haut-Rhin) • Lyon (Rhône) • Vesoul (Haute-Saône) • Mâcon (Saône-et-Loire) • Le Mans (Sarthe) • Chambéry (Savoie) • Annecy (Haute-Savoie) • Pariz (Pariz) • Rouen (Seine-Maritime) • Melun (Seine-et-Marne) • Versailles (Yvelines) • Niort (Deux-Sèvres) • Amiens (Somme) • Albi (Tarn) • Montauban (Tarn-et-Garonne) • Toulon (Var) • Avignon (Vaucluse) • La Roche-sur-Yon (Vendée) • Poitiers (Vienne) • Limoges (Haute-Vienne) • Épinal (Vosges) • Auxerre (Yonne) • Belfort (Territoire de Belfort) - Évry (Essonne) - Nanterre (Hauts-de-Seine) • Bobigny (Seine-Saint-Denis) • Créteil (Val-de-Marne) • Cergy (Val-d'Oise)
Prekomorski departmani:
Cayenne (Francuska Gvajana) • Basse-Terre (Gvadalupa) • Fort-de-France (Martinik) • Saint-Denis (Reunion)
Francuska
  • p
  • r
  • u
Ajaccio  • Aullène  • Casalabriva  • Casaglione  • Cargèse  • Cargiaca  • Cardo-Torgia  • Carbuccia  • Carbini  • Cannelle  • Campo  • Calcatoggio  • Cauro  • Azzana  • Azilone-Ampaza  • Bonifacio  • Ambiegna  • Arbori  • Arbellara  • Appietto  • Bocognano  • Bilia  • Bastelicaccia  • Bastelica  • Altagène  • Albitreccia  • Alata  • Arro  • Balogna  • Afa  • Argiusta-Moriccio  • Belvédère-Campomoro  • Frasseto  • Fozzano  • Forciolo  • Ciamannacce  • Corrano  • Cuttoli-Corticchiato  • Conca  • Cristinacce  • Cognocoli-Monticchi  • Coggia  • Cozzano  • Giuncheto  • Evisa
  • p
  • r
  • u
Metropolitanska
Francuska

01 Ain   02 Aisne   03 Allier   04 Alpes-de-Haute-Provence   05 Hautes-Alpes   06 Alpes-Maritimes   07 Ardèche   08 Ardennes   09 Ariège   10 Aube   11 Aude   12 Aveyron   13 Bouches-du-Rhône   14 Calvados   15 Cantal   16 Charente   17 Charente-Maritime   18 Cher   19 Corrèze   2A Corse-du-Sud   2B Haute-Corse   21 Côte-d'Or   22 Côtes-d'Armor   23 Creuse   24 Dordogne   25 Doubs   26 Drôme   27 Eure   28 Eure-et-Loir   29 Finistère   30 Gard   31 Haute-Garonne   32 Gers   33 Gironde   34 Hérault   35 Ille-et-Vilaine   36 Indre   37 Indre-et-Loire   38 Isère   39 Jura   40 Landes   41 Loir-et-Cher   42 Loire   43 Haute-Loire   44 Loire-Atlantique   45 Loiret   46 Lot   47 Lot-et-Garonne   48 Lozère   49 Maine-et-Loire   50 Manche   51 Marne   52 Haute-Marne   53 Mayenne   54 Meurthe-et-Moselle   55 Meuse   56 Morbihan   57 Moselle   58 Nièvre   59 Nord   60 Oise   61 Orne   62 Pas-de-Calais   63 Puy-de-Dôme   64 Pyrénées-Atlantiques   65 Hautes-Pyrénées   66 Pyrénées-Orientales   67 Bas-Rhin   68 Haut-Rhin   69 Rhône - Métropole de Lyon   70 Haute-Saône   71 Saône-et-Loire   72 Sarthe   73 Savoie   74 Haute-Savoie   75 Paris   76 Seine-Maritime   77 Seine-et-Marne   78 Yvelines   79 Deux-Sèvres   80 Somme   81 Tarn   82 Tarn-et-Garonne   83 Var   84 Vaucluse   85 Vendée   86 Vienne   87 Haute-Vienne   88 Vosges   89 Yonne   90 Territoire de Belfort   91 Essonne   92 Hauts-de-Seine   93 Seine-Saint-Denis   94 Val-de-Marne   95 Val-d'Oise

Francuska
Prekomorski
departmani

971 Guadeloupe   972 Martinique   973 Francuska Gvajana   974 Réunion   976 Mayotte

Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 150728646
  • LCCN: n82057035
  • ISNI: 0000 0001 2184 5852
  • GND: 4212951-5
  • SUDOC: 026623153
  • BNF: cb15249926c (podaci)
  • NKC: ge759968
  • BNE: XX6047916