Jüri Ratas
Jüri Ratas | |
---|---|
18. premijer Estonije | |
Mandat 23. studenog 2016. – 26. siječnja 2021. | |
Predsjednik | Kersti Kaljulaid |
Prethodnik | Taavi Rõivas |
Nasljednik | Kaja Kallas |
Predsjednik Riigikogua | |
Inkumbent | |
Mandat 18. ožujka 2021. | |
Prethodnik | Henn Põlluaas |
Gradonačelnik Tallinna | |
Mandat 15. studenog 2005. – 5. travnja 2007. | |
Prethodnik | Tõnis Palts |
Nasljednik | Edgar Savisaar |
Rođenje | 2. srpnja 1978. Tallinn, Estonija (tada Sovjetski Savez) |
Politička stranka | EK |
Supružnik | Karin Ratas |
Obrazovanje | Tallinnski tehnološki univerzitet |
Zanimanje | političar, ekonomist |
Jüri Ratas (estonski izgovor: [ˈjy.ri ˈrɑ.tɑs]; Tallinn, 2. srpnja 1978.), estonski političar koji je od 2016. do 2021. godine obnašao dužnost 18. premijera Estonije. Od 2016. godine je čelnik Stranke centra, a ranije je, od 2005. do 2007. godine, bio gradonačelnik Tallinna.
Ratasov prvi kabinet vodio je državu od 23. studenog 2016. do 29. travnja 2019. godine. Vlada je formirana kada su se socijaldemokrati i demokršćani pridružili opozicijskom zahtjevu za izglasavanje nepovjerenja vladi Taavija Rõivasa, čime je na čelo vlade umjesto Reformista, liberalne stranke desnog centra, došla Stranka centra.
Njegov drugi kabinet djelovao je od travnja 2019. do siječnja 2021. godine. Ostao je zapamćen po velikom broju javnih skandala, ostavkama ministrama i nizu javnih isprika premijera Ratasa, mahom povezanih uz djelovanje nacionalističke i desničarske populističke stranke EKRE, koja je bila članica vladajuće koalicije.[1][2] Njegov drugi mandat bio je obilježen i deficitom estonskog državnog proračuna, što je bio prvi put nakon godina suficita.[3] U studenom 2019. godine, Ratas je imao najveću podršku javnosti za vođenje vlade (36%),[4] međutim taj je postotak već u siječnju 2020. godine pao na samo 25%.[5]
Ratas je formalno podnio ostavku 13. siječnja 2021. godine nakon što je državno odvjetništvo sumnjičilo Stranku centra za "kriminalno djelovanje" u skandalu sa zlouporabom položaja u koji je bio uključen biznismen Hillar Teder. Ratas je rekao kako nije znao za taj skandal te kako u njemu nije sudjelovao, ali je podnio ostavku zbog političke odgovornosti. Ostao je v.d. premijera do formiranja nove vlade. Naslijedila ga je Kaja Kallas, dok je on u ožujku iste godine postao predsjednik Riigikogua.
Reference
- ↑ ERR, Elo Ellermaa | (16 August 2019). „Ratas ei pea puhkenud skandaali valitsuskriisiks” (et). ERR. Pristupljeno 23 December 2019.
- ↑ „Estonia Government Nears Collapse After Nationalist Party Targets Police Chief”. Bloomberg.com. 16 August 2019. Pristupljeno 28 January 2021.
- ↑ „Kuhu kadus riigi raha? Riigieelarve suur puudujääk ja kärped on hoiatuste eiramise tagajärg”. Ärileht. Pristupljeno 23 December 2019.
- ↑ „PEAMINISTRIUURING | Jüri Ratase sobivus peaministriks püstitas rekordi”. Eesti Päevaleht. Pristupljeno 23 December 2019.
- ↑ „KOALITSIOONIUURING | Praegust võimuliitu toetab kõigest veerand valijaid”. Eesti Päevaleht. Pristupljeno 28 January 2021.
Vanjske veze
- Profile of Ratas at Tallinn.ee
- Profile of Ratas at Parliament web
- p
- r
- u
- Italik označava vršitelja dužnosti (v.d.) ili privremenog premijera
- Konstantin Päts (1918–1919)
- Otto August Strandman (1919)
- Jaan Tõnisson (1919–1920)
- Ado Birk (1920)
- Jaan Tõnisson (1920)
- Ants Piip (1920)
- Konstantin Päts (1934–1937)
- Kaarel Eenpalu1 (1938–1939)
- Jüri Uluots2 (1939–1940/1944)
- Okupacija / Johannes Vares2 (1940–1944)
- Otto Tief (1944)
(1940–1992)
Predsjednik Prezidija (1940–1990) |
|
---|---|
Predsjednik vlade u egzilu (1944–1990) |
|
- Edgar Savisaar (1990–1992)
- Tiit Vähi (1992)
- Mart Laar (1992–1994)
- Andres Tarand (1994–1995)
- Tiit Vähi (1995–1997)
- Mart Siimann (1997–1999)
- Mart Laar (1999–2002)
- Siim Kallas (2002–2003)
- Juhan Parts (2003–2005)
- Andrus Ansip (2005–2014)
- Taavi Rõivas (2014–2016)
- Jüri Ratas (2016–2021)
- Kaja Kallas (2021–danas)
- 1 Eenpalu je od 24. travnja do 9. svibnja 1938. godine bio v.d. premijera.
- 2 Nakon prve sovjetske okupacije, Moskva je smijenila Uluotsa te na čelo nove vlade postavila Varesa, koji je de iure ostao "sovjetski estonski" premijer do 1946. godine. Estonija danas ne priznaje Varesa kao premijera te smatra da je Uluots nastavio obnašati tu funkciju sve do 1944. godine.