Jezik i nacionalizam

Jezik i nacionalizam
korice knjige Jezik i nacionalizam
Autor(i)Snježana Kordić
Država Hrvatska
Jeziksrpskohrvatski, zapadna varijanta
SerijaRotulus Universitas
Tematikasociolingvistika, lingvistika, sociologija, antropologija, filozofija, historiografija, filologija, serbokroatistika
Žanr(ovi)znanstvena monografija
IzdavačDurieux, Zagreb
Datum izdanja12010., 22018.
Vrsta medijaštampano - tvrdi uvez
Stranica430
Veličina i masa22 x 14 x 3 cm, 600 g[1]
ISBN978-953-188-311-5
OCLC broj729837512
Dewey Decimal306/.449
LC klasifikacijaP40 .K67 2010
DOI:10.2139/ssrn.3467646
Dostupno u bibliotekama:
(CROLIB) (COBISS-Sr) (COBISS.BH) (COBISS-Sl) (NSK) (GISKO) (COBISS-CG) (COBISS-RS) (FFZG) (CROSBI) (SWB) (BVB) (SBB) (HBZ) (GKV) (SLK) (OBV) (SUDOC) (BL) (MIRLYN) (SUL) (JALE) (UCH) (JISC) (LIBRIS) (NEBIS) (NLA)
PDF čitave knjige
Kronologija
Prethodi: Slijedi:
knjiga
Riječi na granici punoznačnosti 		–

Jezik i nacionalizam, znanstvena monografija Snježane Kordić koju je 2010. objavio zagrebački izdavač Durieux u seriji Rotulus Universitas.

Osnovne teze knjige koja obuhvaća 430 stranica su da je jezično čistunstvo oruđe nacionalizma,[2] zatim da poput raznih drugih nacija u svijetu, Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Crnogorci govore varijantama jednog višenacionalnog policentričnog standardnog jezika,[3] i naposljetku, da proširenu sliku nacionalne povijesti, kulture i identiteta treba osloboditi od mitova.[4]

Metodološki je knjiga koncipirana tako da je uočljiv „impresivan način na koji je svaka suštinska tvrdnja kroz cijelu knjigu podržana nizom citata međunarodnih eksperata iz raznih polja misli i znanosti“ – zaključuje prevoditelj knjige na španjolski Juan Cristóbal Díaz.[5] Autorica tom vrlo zahtjevnom tehnikom pisanja knjige, citiranjem preko pet stotina radova,[6] pokazuje da su iznesene teze široko potvrđene u suvremenom znanstvenom pristupu temi.[7]

Godinama knjiga izaziva veliki interes medija i šire javnosti.[8][9][10][11] O tome svjedoči i preko šesdeset intervjua koje je autorica povodom knjige dala u medijima.[12][13] Citati iz njezine knjige se izlažu u galerijskim prostorima ne samo u inezemstvu nego i u Hrvatskoj.[14]

Tematske cjeline u knjizi

Prvi dio: Jezični purizam

Prvi dio knjige (str. 9-68), raslojen u 12 poglavlja[15], na osnovi uvida u obimnu inozemnu literaturu opisuje povezanost čišćenja jezika s nacionalizmom.[16] Podsjeća da »etničko čišćenje se uvijek prvo odvija u glavama, tj. na području jezika i simbola« (str. 10). Govori o ulozi purizma u doba nacističke Njemačke,[17] kada je takva »jezična politika bila glavni dio oblikovanja identiteta Rajha« (str. 11). U nastavku se prikazuju strategije purista u Hrvatskoj obuhvaćenoj purističkim Zeitgeistom[18] i razotkriva se da je tvrdnja o propadanju jezika mit. Nadalje, osvjetljavaju se uzroci i posljedice purizma te pokazuje da jezični purizam i propisivanje, nametanje i zabranjivanje jezičnih oblika nemaju uporište u znanosti o jeziku.[19][20][21]

Drugi dio: Policentrični standardni jezik

Drugi dio knjige (str. 69-168), sastavljen od 41 poglavlja, pruža čitateljima pogled u suvremene sociolingvističke radove zapadnih autora koji jezičnu situaciju u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji uspoređuju s jezičnom situacijom u državama engleskog govornog područja,[22] zatim njemačkog, nizozemskog, arapskog, francuskog, portugalskog, španjolskog. Riječ je, dakle, o jeziku kojim govori nekoliko nacija u nekoliko država, i pritom između nacija postoje određene jezične razlike koje, međutim, ne sprečavaju tečnu komunikaciju pa je stoga očito da dotične nacije imaju zajednički jezik.[23] Na primjer, američka nacija i britanska nacija govore zajedničkim jezikom, austrijska nacija i njemačka nacija također. Svaki takav jezik se u sociolingvistici naziva policentrični standardni jezik jer on ima nekoliko centara ovisno o broju nacija ili država.[24] U tim centrima se kodificira pojedina nacionalna varijanta, tj. objavljuju se rječnici, gramatike i/ili pravopisi koji se u nekim pojedinostima razlikuju od drugog centra istog jezika.[25] Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora su četiri centra četiriju standardnih varijanata jednog policentričnog jezika,[26] koji se otkako postoji moderna lingvistika najčešće u znanosti naziva srpskohrvatski jezik.[27] Svaka nacija ili država govori ravnopravnom varijantom, dakle »i srpska varijanta je varijanta kao što je to i hrvatska. Drukčije rečeno, nije srpska varijanta 'jezik', a hrvatska 'varijanta' tog jezika. Tko predočava nekakav 'varijantski model u kojem srpski fungira kao nadređeni entitet', time falsificira sociolingvističku teoriju o varijantama i, sa srpske strane, 'manifestira jezični nacionalizam u obliku serbocentrizma'« (str. 143) – autorica sa slaganjem citira ovu konstataciju lingvista Bernharda Gröschela.[28]

Kao što je i na brojnim drugim mjestima u knjizi eksplicitno vidljivo, sociolingvistička teorija o varijantama ne dovodi u pitanje postojanje hrvatske nacije i drugih nacija ili država, niti dovodi u pitanje samostalnost jezičnog normiranja unutar nacije, nego pokazuje na osnovi brojnih primjera u svijetu da to nije automatski razlog da ih lingvisti klasificiraju kao različite jezike. Također knjiga ne potiče na ponovno uspostavljanje zajedničke države, s obzirom da se i varijante svakog drugog policentričnog jezika govore u nekoliko država.[29] O nazivu jezika u knjizi se konstatira da se u lingvistici od standardizacije u 19. stoljeću zajednički jezik najčešće nazivao dvodjelnom oznakom, da nelingvisti, za razliku od lingvista, mogu zvati jezik kako hoće, i da državna politika treba da sluša lingvistiku a ne obrnuto.[30]

Treći dio: Nacija, identitet, kultura, povijest

Konceptualna umjetnost inspirirana knjigom Jezik i nacionalizam

Treći dio knjige je opsegom najveći (str. 169-379), a sastoji se od 54 poglavlja. U njemu je primijenjen interdisciplinaran pristup pa se pored lingvističkih radova citiraju radovi modernih antropologa, sociologa, politologa i povjesničara. Na više mjesta u ovom dijelu knjige kritizira se romantičarski pogled na jezik i naciju proširen u Hrvatskoj,[31] a u svijetu odavno odbačen, kojemu je porijeklo u Njemačkoj u 19. stoljeću kada se smatralo da se nacija i jezik moraju podudarati. Istu »koncepciju o jedinstvu jezika, naroda i nacije zastupalo je jezikoslovlje Trećeg Rajha« (str. 173). Unazad više od pola stoljeća je taj stav o nužnosti podudaranja napušten i u samoj Njemačkoj, što dokazuju citati brojnih njemačkih znanstvenika u knjizi.

Treći dio knjige opisuje kako nastaju nacije, govori o konstrukcijskom karakteru kulture i identiteta,[32] o prepravljanju povijesti, istražuje je li u Jugoslaviji postojao jezični unitarizam,[33] analizira nacionalizam i ulogu medija i škole kod širenja nacionalizma. Zalaže se za etiku u znanosti, i istupa protiv uplitanja politike u lingvistiku.

Reakcije na knjigu

Osporavanje knjige u Srbiji

Nakon intervjua s autoricom knjige u beogradskom tjedniku NIN, uslijedio je u istom tjedniku osporavajući osvrt Dragoljuba Zbiljića pod naslovom »Odstrel srpskog jezika«, koji završava tvrdnjom da »je poluistina Kordićeve neuporedivo opasnija za srpsku nego za hrvatsku lingvistiku«.[34] U drugom beogradskom tjedniku Pečat izišao je obiman osvrt Nenada Nikolića »Čiji je jezik srpski«, u kojem se tvrdi da knjiga Jezik i nacionalizam »za Srbe je pogubna« jer »jezik oslobađa obeleženosti srpskom tradicijom, svodi ga na simbolički neutralno sredstvo komunikacije i podstiče na ravnodušnost prema njegovom imenovanju i broju raznoraznih imena koja se srpskom jeziku daju«.[35] Nikolić zamjera i da knjiga uskraćuje Srbima autorefleksiju. U obranu knjige je stao Nenad Vujatović, ali njegov odgovor nije mogao izići u tom tjedniku pa je objavljen u sarajevskom tjedniku Dani i na H-alteru.[36]

Prijava protiv ministra kulture Republike Hrvatske zbog sufinanciranja knjige

2010. je jedno hrvatsko udruženje podnijelo prijavu Općinskom državnom odvjetništvu Republike Hrvatske u Zagrebu protiv tadašnjeg ministra kulture Bože Biškupića jer je Ministarstvo kulture sufinanciralo tiskanje knjige Jezik i nacionalizam.[37] Prijavu je Državno odvjetništvo odbacilo kao neosnovanu.[38] I u medijima je prijava naišla na kritiku:

  • Dežulović, Boris (12. novembra 2010). „Hitrec prijavio Ruđera Boškovića Bajiću”. Zagreb: Globus. str. 36–37. ISSN 0353-9903. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-05. Pristupljeno 4. februara 2015. 
  • Šnajder, Slobodan (13. novembra 2010). „Spalimo ministra”. Rijeka: Novi list. str. 6 u prilogu Pogled. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-05. Pristupljeno 2. marta 2013. 
  • Mandić, Igor (12. novembra 2010). „Skočila močka na kvačku”. Zagreb: Novosti. str. 3. ISSN 1845-8955. Arhivirano iz originala na datum 2012-02-07. Pristupljeno 8. avgusta 2012. 
  • Piteša, Adriana (2. novembra 2010). „Hitrec prijavio Božu Biškupića Bajiću i pustio Thompsona”. Zagreb: Jutarnji list. str. 4. ISSN 1331-5692. Arhivirano iz originala na datum 2012-09-29. Pristupljeno 6. januara 2014. 
  • Ožegović, Nina (9. novembra 2010). „Hitrecov jezični lov na vještice”. Zagreb: Nacional. str. 93. ISSN 1330-9048. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-05. Pristupljeno 2. decembra 2013. 
  • Pavelić, Boris (30. oktobra 2010). „Hitrec tužio Biškupića: na sud zbog financiranja znanstvene knjige Snježane Kordić Jezik i nacionalizam”. Rijeka: Novi list. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-05. Pristupljeno 5. Aprila 2014. 
  • Gall, Jelena (14. novembra 2010). „Jezik i nacionalizam”. Beograd: Peščanik. Pristupljeno 1. decembra 2011. 
  • Jacobsen, Per (21. novembra 2010). „Sprog og nationalisme i Kroatien” (danski). Kopenhagen: Magasinet rØST. Arhivirano iz originala na datum 18. Decembra 2019. Pristupljeno 18. decembra 2019. 
  • Čangalović, Ratko (10. decembra 2010). „Knjiga, ki nasprotuje ustavi” (slovenski). Ljubljana: Delo. ISSN 0350-7521. Pristupljeno 2. maja 2014. 

Osvrti

  • Selimović, Amila (14. avgusta 2015). „Zašto je bitna knjiga Jezik i nacionalizam?”. Sarajevo: Školegijum, (sadržaj broja). ISSN 2233-1085. Arhivirano iz originala na datum 2015-11-18. Pristupljeno 30. avgusta 2015. 
  • Jergović, Miljenko (14. septembra 2010). „Vila Babićkinja i sto šargarepa”. Zagreb: Jutarnji list. str. 16. ISSN 1331-5692. Arhivirano iz originala na datum 2014-08-03. Pristupljeno 27. jula 2015. 
  • Lucić, Predrag (11. septembra 2010). „Smeće u glavi i jabuke na jeziku”. Rijeka: Novi list. str. 8. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala na datum 2014-08-03. Pristupljeno 9. maja 2014. 
  • Mandić, Igor (5. decembra 2010). „Josipović i Tadić, predsjednici država, komunicirali su prirodno i opušteno. Zašto im nisu trebali prevoditelji?”. Zagreb: Jutarnji list. str. 19. ISSN 1331-5692. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-05. Pristupljeno 7. oktobra 2013. 
  • Šnajder, Slobodan (19.12.2010). „Knjige za pod bor”. Rijeka: Novi list. str. 6 u prilogu Mediteran. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala na datum 2019-12-18. Pristupljeno 2019-12-18. 
  • Methadžović, Almir (10. aprila 2015). „Naučnoznanstvena-znanstvenonaučna istina”. Mostar: Tačno.net. Arhivirano iz originala na datum 2015-04-10. Pristupljeno 16. aprila 2015. 
  • Biševac, Safeta (17. avgusta 2010). „Govorite li be-ha-es-ce?”. Beograd: Danas. ISSN 1450-538X. Pristupljeno 3. februara 2014. 
  • Bazdulj, Muharem (25. januara 2011). „Serbo-Croatian Strikes Back”. Beograd: Peščanik. Pristupljeno 12. decembra 2012. 
  • Sretenović, Mirjana (16. februara 2011). „Američke diplomate o srpsko-hrvatskom jeziku”. Beograd: Politika. str. 13. ISSN 0350-4395. Pristupljeno 8. oktobra 2011. 
  • HINA (27. jula 2010). „Objavljena knjiga Snježane Kordić 'Jezik i nacionalizam'. Nacistima je materinski jezik bio na prijestolju kao božanstvo”. Osijek: Glas Slavonije. str. 29. ISSN 0350-3968. Pristupljeno 4. Marta 2014. 
  • Hut Kono, Aleksandar (27. februara 2014). „Jezik i nacionalizam: tri godine kasnije”. Zagreb: Zarez. str. 6. ISSN 1331-7970. Arhivirano iz originala na datum 2014-07-19. Pristupljeno 1. avgusta 2014. 
  • Vučić, Nikola (10. juna 2016). „Knjiga "Jezik i nacionalizam" Snježane Kordić kao manifest otpora”. Zagreb: Autograf. ISSN 1849-143X. Arhivirano iz originala na datum 12. juna 2016. Pristupljeno 4. marta 2018. 

Novinski prikazi

Snježana Kordić 2010. s knjigom Jezik i nacionalizam
  • Autograf.hr (12. juna 2014). „Obavezna lektira: Jezik i nacionalizam (isječci iz novinskih prikaza)”. Zagreb: Autograf. ISSN 1849-143X. Arhivirano iz originala na datum 2014-09-10. Pristupljeno 18. decembra 2019. 
  • Matijanić, Vladimir (12. avgusta 2010). „Jedan narod, jedna zemlja, pola jezika?!”. Split: Slobodna Dalmacija. str. 2–3 u prilogu Spektar. ISSN 0350-4662. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 5. oktobra 2012. 
  • Hut Kono, Vinko (17. marta 2011). „Dvadeset godina laži”. Zagreb: Zarez. str. 38–39. ISSN 1331-7970. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 3. maja 2013. 
  • Mandić, Igor (21. novembra 2010). „Svojom polemikom možda pokušava izbrisati naš identitet... Što, zapravo, hoće ta žena?”. Zagreb: Jutarnji list. str. 19. ISSN 1331-5692. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 1. juna 2014. 
  • Pančić, Teofil (18. novembra 2010). „Briljantno razvejavanje ovejanih suština”. Beograd: Vreme. str. 52–53. ISSN 0353-8028. Arhivirano iz originala na datum 2012-04-18. Pristupljeno 4. februara 2013. 
  • Šnajder, Slobodan (10. oktobra 2010). „Lingvistička bojna”. Rijeka: Novi list. str. 6 u prilogu Mediteran. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-05. Pristupljeno 9. oktobra 2013. 
  • Glušica, Rajka (7. aprila 2012). „Dominacija političke patologije”. Podgorica: Vijesti. str. 3 u prilogu Art. ISSN 1450-6181. Arhivirano iz originala na datum 2. juna 2014. Pristupljeno 7. Juna 2014. 
  • Lukić, Milja (1. april 2017). „Jezik i nacionalizam”. Beograd: SlovoPres. Arhivirano iz originala na datum 2018-09-07. Pristupljeno 7. septembra 2018. 
  • Dmitrović, Ratko (18. novembra 2010). „Jezički dinamit u temelju hrvatske države”. Beograd: Pečat. str. 26–27. ISSN 1820-712X. Pristupljeno 2. decembra 2011. 
  • Petković, Nikola (5. septembera 2010). „Mrsko zrcalo pred licima jezikoslovaca”. Rijeka: Novi list. str. 7 u prilogu Mediteran. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala na datum 2012-03-15. Pristupljeno 8. avgusta 2012. 
  • Rajić, Ljubiša (7. avgusta 2010). „Lingvistički obračun s njima”. Beograd: Danas. str. 17. ISSN 1450-538X. Arhivirano iz originala na datum 2013-05-31. Pristupljeno 3. juna 2013. 
  • Bačanović, Vuk (16. jula 2010). „O nacionalnom identitetu i jeziku”. Sarajevo: Dani. str. 70. ISSN 1512-5130. 
  • Stojanović, Dragan (6. septembra 2010). „Srpskohrvatski jezik na četiri načina: beskrajno deljenje istog”. Beograd: Akter. str. 22–23. ISSN 1821-2611. Arhivirano iz originala na datum 2013-05-31. Pristupljeno 3. Novembra 2013. 
  • Feljton o knjizi u četiri nastavka u tjedniku Dani 15.4.2011., 22.4.2011., 29.4.2011., 6.5.2011., u trinaest nastavaka na portalu Tačno.net 6.4.2014., 19.4.2014., 27.4.2014., 3.5.2014., 10.5.2014., 18.5.2014., 24.5.2014., 9.12.2014., 3.5.2015., 17.5.2015., 9.6.2015., 13.6.2015., 2.4.2016., u časopisu Prolom br. 61, 62 i 63, isječci iz knjige na Peščaniku 4.11.2012. i na Akuzativu 19.3.2014., 14.5.2014., 20.10.2014.

Odjeci u novinama zapadnih zemalja

Na engleskom ispisana poglavlja knjige u izložbenom prostoru 2015.
  • Mappes-Niediek, Norbert (17. januara 2011). „Die Sprache Serbokroatisch: Kein Narrenrabatt” (njemački). Frankfurt na Majni: Frankfurter Rundschau. str. 31. ISSN 0940-6980. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-05. Pristupljeno 12. Avgusta 2013.  ; „prijevod: Jezik srpskohrvatski”. Zagreb: H-alter. 19. januara 2011. ISSN 1847-3784. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-09. Pristupljeno 7. aprila 2013. 
  • Jacobsen, Per (21. januara 2011). „Kampen om sproget er en kamp om national identitet” (danski). Kopenhagen: Kristeligt Dagblad. ISSN 0904-6054. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-03. Pristupljeno 12. februara 2013.  ; „prijevod: Knjiga koja ugrožava”. Zagreb: H-alter. 27. januara 2011. ISSN 1847-3784. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-09. Pristupljeno 1. marta 2014. 
  • Jergović, Miljenko (25. januara 2011). „Hrvatska kao Snježana Kordić”. Zagreb: Jutarnji list. str. 18. ISSN 1331-5692. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-01. Pristupljeno 6. Avgusta 2012.  [komentar tih odjeka]
  • Klajn, Ivan (3.2.2011). „Snježana i goli car”. Beograd: NIN. str. 59. ISSN 0027-6685.  [komentar tih odjeka]
  • Wutte, Tea (18. februara 2011). „Štiri države, en jezik” (slovenski). Ljubljana: Mladina. ISSN 0350-9346. Arhivirano iz originala na datum 2011-02-23. Pristupljeno 3. juna 2014. 

Inozemni prikazi u stručnim časopisima

Snježana Kordić 2011. s knjigom
  • Leto, Maria Rita (2011). „Recensione del libro Jezik i nacionalizam” (talijanski). Studi Slavistici (Firenca) 8: 395–397. ISSN 1824-761X. ZDB-ID 2182164-1. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-12. Pristupljeno 2015-03-01. 
  • Miljan, Goran (2012-04-06). „Review of the Book Jezik i nacionalizam” (engleski). H-Soz-u-Kult (Berlin). ISSN 2196-5307. ZDB-ID 2627296-9. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 2014-05-03. 
  • Milutinović, Zoran (2011). „Review of the Book Jezik i nacionalizam” (engleski). The Slavonic and East European Review (London) 89 (3): 520–524. DOI:10.5699/slaveasteurorev2.89.3.0520. ISSN 0037-6795. JSTOR 10.5699/slaveasteurorev2.89.3.0520. OCLC 744233642. ZDB-ID 209925-1. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 2012-09-02. 
  • Molas, Jerzy (2010). „Recenzja książki Jezik i nacionalizam” (poljski). Studia z Filologii Polskiej i Słowiańskiej (Varšava) 45: 209–216. DOI:10.11649/sfps.2010.015. ISSN 0081-7090. OCLC 5888927367. S2CID 146853384. CEEOL 186973

. ZDB-ID 202237-0. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 2014-05-09. 

  • Glušica, Rajka (2011). „O nacionalizmu u jeziku: prikaz knjige Jezik i nacionalizam”. Riječ (Nikšić) 5: 185–191. ISSN 0354-6039. ZDB-ID 1384597-4. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-12. Pristupljeno 2013-08-08.  (COBISS-CG) Arhivirano 2016-01-07 na Wayback Machine-u.
  • Jaroszewicz, Henryk (2012). „Recenzja książki Jezik i nacionalizam” (poljski). Socjolingwistyka (Krakov) 26: 251–259. ISSN 0208-6808. OCLC 912781666. ZDB-ID 17476-2. Arhivirano iz originala na datum 2013-05-26. Pristupljeno 2014-06-03. 
  • Krejčí, Pavel (2012). „Knižní recenze Jezik i nacionalizam” (češki). Opera Slavica - slavistické rozhledy (Brno) 22 (4): 59–63. ISSN 1211-7676. ZDB-ID 1223023-6. Arhivirano iz originala na datum 2015-09-24. Pristupljeno 2013-09-12. 
  • Obst, Ulrich (2013). „Rezension des Buchs Jezik i nacionalizam” (njemački). Zeitschrift für Balkanologie (Wiesbaden) 49 (1): 139–147. ISSN 0044-2356. ZDB-ID 201058-6. Arhivirano iz originala na datum 2013-11-23. Pristupljeno 2015-01-09. 
  • Gerun, Bojana (2016). „Prikaz knjige Jezik i nacionalizam”. Nasleđe – časopis za književnost, jezik, umetnost i kulturu (Kragujevac) 12 (34): 269–273. ISSN 1820-1768. ZDB-ID 2429548-6. Arhivirano iz originala na datum 2018-09-07. Pristupljeno 2018-09-07.  (COBISS-Sr).
Zaključci iz inozemnih prikaza

Henryk Jaroszewicz recenziju u časopisu Poljske akademije znanosti Socjolingwistyka završava sljedećim riječima:

Zaključno se s punim uvjerenjem može reći da je Jezik i nacionalizam kapitalna monografija. [...] Možemo se čak usuditi reći da monografija Snježane Kordić ima potencijal da postane prekretnica u povijesti kroatistike, epohalno djelo - u punom smislu te riječi - za hrvatsko jezikoslovlje. [...] Stoga djelo Snježane Kordić može postati svojevrsna katarza kroatistike, izvrsno i pošteno razračunavanje s erom u kojoj je hrvatska lingvistika tako često tonula u znanstvenu stagnaciju, reducirana od strane hrvatskih elita samo na podređenu ulogu oružja korištenog u političkoj borbi za hrvatsku državotvornost. Pitanje je jedino jesu li današnja kroatistika i današnje hrvatsko društvo već spremni prihvatiti jedno takvo djelo kao što je Jezik i nacionalizam?

– Socjolingwistyka 26

U talijanskom časopisu Studi Slavistici Maria Rita Leto u recenziji ističe:

Godinama se Kordić u Hrvatskoj bori pokušavajući razvezati čvor koji veže jezikoslovlje, nacionalizam i politiku (i godinama je zbog toga marginalizirana i napadana). [...] Ponovno Kordić strpljivo razdvaja lingvistički aspekt od politike, želeći se strogo pridržavati načela lingvistike kako bi zadržala svoju neovisnost od nacionalističke propagande i manipulacije. [...] Knjiga Snježane Kordić je pisana jasno, analitički i čita se s užitkom.

– Studi Slavistici 8
Snježana Kordić govori o zaključcima iz svoje knjige na konferenciji u Japanu 2018.[39]

U londonskom časopisu The Slavonic and East European Review recenzija završava tvrdnjom da

ovom knjigom Kordić nudi uzoritu gestu kako lingvistika može zadržati svoju neovisnost, dostojanstvo i visoke akademske standarde nasuprot političkim manipulacijama.

– The Slavonic and East European Review 89 (3)

A u japanskom časopisu Eurasia Border Review se kaže kako

nakon temeljite analize, autorica s pravom ističe da nema lingvističke ili sociolingvističke osnove koja opravdava ili zahtijeva podjelu srpskohrvatskog u četiri jezika nasljednika.

– Eurasia Border Review 3 (1)

Znanstveni časopis Studia z Filologii Polskiej i Słowiańskiej objavio je recenziju Jerzya Molasa u kojoj piše da knjiga Jezik i nacionalizam

izuzetno brižljivo, koristeći bogatu literaturu iz područja slavistike i opće lingvistike, sociologije, kulturološke antropologije i politologije, predstavlja sve aspekte spora oko srpsko-hrvatskog jezika. Vjerojatno više od polovice teksta čine prikladno izabrani citati iz radova, uglavnom autora s engleskog i njemačkog govornog područja, koji se odnose na ovu temu.

– Studia z Filologii Polskiej i Słowiańskiej 45

Henryk Jaroszewicz također zapaža da

Monografija Snježane Kordić je nesumnjivo plod dubinskog izučavanja raznih aspekata jezične politike na području Hrvatske i bivše Jugoslavije. Ogromna količina citata i bibliografija koja obuhvaća preko petsto djela proizišlih iz pera njemačkih i engleskih, ali i francuskih, švedskih, ruskih, danskih, hrvatskih, srpskih i poljskih znanstvenika, pokazuje da je Kordić pripremajući Jezik i nacionalizam detaljno prostudirala širok dijapazon literature o toj problematici. Rezultat tog rada je jedno impresivno djelo.

– Socjolingwistyka 26

Hrvatski znanstvenik Goran Miljan je u Berlinu objavio recenziju u kojoj ocjenjuje da

Kordić razrađuje ideje jezika, lingvistike, politike, povijesti, kulture itd. na dobro strukturiran i akademski izuzetno pohvalan način.

– H-Soz-Kult
Snježana Kordić iznosi zaključke iz svoje knjige na konferenciji u Pragu 2018.[40]

Pavel Krejčí u recenziji objavljenoj u češkom filološkom časopisu naglašava da

knjiga je bez sumnje jedna od najvažnijih i najvrednijih publikacija o datoj temi.

– Opera Slavica - slavistické rozhledy 22 (4)

Njemački lingvist Ulrich Obst nakon što je istakao da se u knjizi "svi pseudoargumenti bravurozno osporavaju" završava recenziju sljedećom rečenicom:

Čovjek bi jako poželio ovoj knjizi da naiđe na plodno tlo prvenstveno kod osoba koje su na prominentnim pozicijama u političkom i kuturnom životu dotičnih država i da tamo gdje je potrebno dovede do promjena u razmišljanju.

– Zeitschrift für Balkanologie 49 (1)

Prijevod knjige

  • (španjolski) Lengua y Nacionalismo. Madrid: Euphonía Ediciones. 2014. str. 416. ISBN 978-84-936668-8-0. OL16814702W. CROSBI 694545. Índice Arhivirano 2016-03-04 na Wayback Machine-u . i ponovljeno izd. Bibliotheca Balcanica 1. Doxa & Episteme. 2021. str. 553. ASIN B09NNTBYYP. 

Priznanje izdavaču

Najtiražniji njemački politički dnevnik Süddeutsche Zeitung, 29.12.2010. str. 2,[41] proglasio je izdavača Nenada Popovića povodom objavljivanja knjige Jezik i nacionalizam za jednog od šest najistaknutijih mirotvoraca u svijetu za godinu 2010., kao jedinog Evropljanina među njima.[42] U Hrvatskoj je Jezik i nacionalizam uvršten među pet "knjiga desetljeća iz područja mirotvorstva, nenasilnog djelovanja i ljudskih prava."[43]

Inspiracija za međunarodni projekt

Knjiga je poslužila kao inspiracija za međunarodni projekt Jezici i nacionalizmi, u kojem je kao članica radne grupe iz Hrvatske sudjelovala i autorica knjige.[44][45][46] Potom je bila uključena i u radnu grupu koja je sastavljala Deklaraciju o zajedničkom jeziku, podržanu potpisima od preko deset tisuća ljudi.

Intervjui s autoricom povodom knjige

Povodom knjige objavljivani su u čitavoj regiji intervjui s autoricom.

U Hrvatskoj
  • Fabrio, Bisera (20. avgusta 2010). „Nismo manje Hrvati zato što govorimo isto kao Srbi”. Zagreb: Globus. str. 30–33. ISSN 0353-9903. CROSBI 479064. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 4. maja 2013. 
  • Dragojević, Rade (6. avgust 2010). „Hrvati i Srbi u Hrvatskoj jezično se ne razlikuju”. Zagreb: Novosti. str. 14–15. ISSN 1845-8955. CROSBI 479067. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 1. oktobra 2014. 
  • Gromača Vadanjel, Tatjana (4. septembra 2010). „Hrvatska je još u kamenom dobu”. Rijeka: Novi list. str. 10–11 u prilogu Pogled. ISSN 1334-1545. CROSBI 485552. Arhivirano iz originala na datum 2014-07-19. Pristupljeno 27. jula 2014. 
  • Bakotin, Jerko (29. septembra 2010). „Otrovne laži o jeziku”. Zagreb: H-alter. ISSN 1847-3784. CROSBI 485554. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 9. januara 2013. 
  • Matijanić, Vladimir (6. novembra 2010). „Podudaranje jezika i nacije samo je mit”. Split: Slobodna Dalmacija. str. 9 u prilogu Spektar. ISSN 0350-4662. CROSBI 494871. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 18. aprila 2013. 
  • Popović, Sofija (6. decembra 2011). „HAZU treba ukinuti a jezične puritance bojkotirati jer zarađuju na nacionalizmu”. Zagreb: Nacional. str. 64–68. ISSN 1330-9048. CROSBI 565689. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 2. februara 2014. 
  • Derk, Denis (10. decembra 2011). „Narod može nazivati jezik kako god mu drago”. Zagreb: Večernji list. str. 60–62 u prilogu Obzor. ISSN 0350-5006. CROSBI 565691. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 22. decembra 2013. 
  • Grozdanić, Dragan (20. januara 2012). „Kroatisti građane prave nacionalistima”. Zagreb: Novosti. str. 8–9. ISSN 1845-8955. CROSBI 572464. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-22. Pristupljeno 6. novembra 2012. 
  • Hut Kono, Vinko (2. Februara 2012). „Kroatisti otuđeni od stvarnosti”. Zagreb: Zarez. str. 3. ISSN 1331-7970. CROSBI 569852. Arhivirano iz originala na datum 2012-06-01. Pristupljeno 17. marta 2013. 
  • Gregović, Marko (22. marta 2012). „Jezik i politika”. Kultura demokracije. Zagreb: Hrvatski radio 3. CROSBI 577047. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 9. avgusta 2012.  45 minuta.
  • Cuculić, Kim (19. januara 2013). „Ćirilica u Vukovaru nije znak dvojezičnosti”. Rijeka: Novi list. str. 14–15 u prilogu Pogled. ISSN 1334-1545. CROSBI 616768. Arhivirano iz originala na datum 2013-02-03. Pristupljeno 2. juna 2013. 
  • Jovanović, Nenad (19. aprila 2013). „Govorimo istim jezikom”. Zagreb: Novosti. str. 26–27. ISSN 1845-8955. CROSBI 627082. Arhivirano iz originala na datum 2013-04-27. Pristupljeno 3. marta 2014.  ; „Lingvisten Snježana Kordić: Vi talar sammar språk!” (prijevod na švedski). Štokholm: Diaspora 16 (3). juni 2013. str. 10–13. ISSN 1402-9308. Arhivirano iz originala na datum 2013-08-10. Pristupljeno 4. marta 2014. 
  • Pilsel, Drago (26. oktobra 2013). „Gdje je prisutan jezični purizam, prisutan je i nacionalizam”. Zagreb: Autograf. ISSN 1849-143X. CROSBI 660934. Arhivirano iz originala na datum 2013-10-30. Pristupljeno 17. Decembra 2013. 
  • Stanković, Aleksandar (25. maja 2014). „Nedjeljom u dva: gost Snježana Kordić”. Zagreb: Hrvatska televizija 1. CROSBI 705821. Arhivirano iz originala na datum 2020-01-09. Pristupljeno 9. juna 2015.  60 minuta.
  • Gromača Vadanjel, Tatjana (4. jula 2015). „Jezikoslovci odbacili znanost u korist nacionalističke politike”. Rijeka: Novi list. str. 12–13 u prilogu Pogled. ISSN 1334-1545. CROSBI 768101. Arhivirano iz originala na datum 11 jula 2015. Pristupljeno 23 jula 2015. 
  • Derk, Denis (4. aprila 2017.). „Neki Srbi misle da Deklaracija favorizira Hrvate”. Zagreb: Večernji list. str. 36–37. ISSN 0350-5006. CROSBI 935899. Arhivirano iz originala na datum 2017-09-21. Pristupljeno 15. februara 2018. 
  • Lasić, Igor (13. januara 2017.). „Četiri naziva uzgajaju zabludu o četiri jezika”. Zagreb: Novosti. str. 16–17. ISSN 1845-8955. CROSBI 935903. Arhivirano iz originala na datum 2017-03-02. Pristupljeno 5. juna 2018. 
U Srbiji
  • Nikolić, Tatjana (28. oktobra 2010). „Odstrel reči”. Beograd: NIN. str. 58–59. ISSN 0027-6685. CROSBI 494868. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-22. Pristupljeno 6. decembra 2012. 
  • Jovanović Maldoran, Srđan (14. maja 2011). „Nacionalizam, jezik i EU”. Beograd: Danas. str. 7–8. ISSN 1450-538X. CROSBI 513962. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-23. Pristupljeno 2. februara 2013. 
  • Knežević, Jurica (6. oktobra 2012). „Govorimo istim jezikom”. Beograd: Večernje novosti. ISSN 0350-4999. CROSBI 600213. Arhivirano iz originala na datum 2012-12-10. Pristupljeno 8. aprila 2014. 
  • Pavlica, Damjan (9 January 2013). „Ćirilica u Vukovaru nije znak dvojezičnosti”. Beograd: E-novine. CROSBI 619329. Arhivirano iz originala na datum 2013-02-03. Pristupljeno 11. maja 2014. 
  • Ćirić, Saša (27. februara 2013). „Regionalni kulturni fenomeni”. Oko Balkana. Beograd: Radio Beograd 2. CROSBI 620761. Arhivirano iz originala na datum 2013-03-08. Pristupljeno 19. marta 2013.  40 minuta.
  • Stevanović, Marjana (23. oktobra 2013). „U Vukovaru vlada jezični aparthejd”. Beograd: Danas. str. 7. ISSN 1450-538X. CROSBI 660950. Arhivirano iz originala na datum 2013-10-25. Pristupljeno 1. novembra 2013.  ; „Comment la langue sert d’alibi aux thèses nationalistes” (prijevod na francuski). Le Courrier des Balkans. 2. novembra 2013. Arhivirano iz originala na datum 2013-11-02. Pristupljeno 12. decembra 2013. 
  • Dragosavac, Predrag (19. februara 2014). „Među lingvistima vlada zatvoreni korporativni duh”. Beograd: Trans Europe Express. Arhivirano iz originala na datum 2014-02-26. Pristupljeno 23. marta 2014.  ; „El nacionalismo lingüístico: una ideología pandémica” (prijevod na španjolski). Madrid: Euphonía Ediciones. 10. februara 2014. CROSBI 688741. Arhivirano iz originala na datum 2014-02-26. Pristupljeno 12. juna 2014. 
  • Stevanović, Marjana (5. oktobra 2016). „Lingvisti plešu u nacionalističkom kolu”. Beograd: Danas. str. 1, 6–7. ISSN 1450-538X. CROSBI 936087. Arhivirano iz originala na datum 2018-09-07. Pristupljeno 7. septembra 2018. 
  • Ćirić, Saša (12. oktobra 2016). „Regionalni kulturni fenomeni”. Oko Balkana. Radio Beograd 2. CROSBI 936086. Pristupljeno 2. avgusta 2018.  19 minuta ili transkripcija.
  • Mojsilović, Julijana (13. oktobra 2016). „Cilj nacionalizma je izokrenuta slika stvarnosti”. TV Novi magazin. Novi magazin. ISSN 2217-5628. CROSBI 936088. Pristupljeno 4. septembra 2018.  7 minuta.
  • Ćirić, Sonja (13. aprila 2017). „Jezik više naroda”. Beograd: Vreme. ISSN 0353-8028. CROSBI 936009. Arhivirano iz originala na datum 2017-08-26. Pristupljeno 4. avgusta 2018. 
U Bosni i Hercegovini
  • Begović, Nađa (12. avgusta 2010). „Jezik za zube - Govori kao što govoriš”. Sarajevo: Slobodna Bosna. str. 58–61. ISSN 0354-1436. CROSBI 479065. Arhivirano iz originala na datum 2012-06-01. Pristupljeno 4. marta 2014. 
  • FENA (21. marta 2011). „Kod nas ljudi robuju pogrešnom uvjerenju da se nacija i jezik moraju podudarati”. Sarajevo: Federalna novinska agencija. CROSBI 509244. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 2. novembra 2013. 
  • Tikveša, Amer (20. maja 2011). „Jezik kao sredstvo manipulacije”. Sarajevo: Dani. str. 70–72. ISSN 1512-5130. CROSBI 514156. Arhivirano iz originala na datum 2012-06-01. Pristupljeno 3. oktobra 2012. 
  • Babić, Ladislav (6. januara 2012). „Jezikoslovci otuđeni od jezika”. Mostar: Tačno.net. CROSBI 572465. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 2. marta 2014. 
  • Osmić, Anes (22. oktobra 2012). „Jezik, nacija i laži”. Sarajevo: Novinar.me. CROSBI 600212. Arhivirano iz originala na datum 2012-12-10. Pristupljeno 6. maja 2013. 
  • Omerbegović, Nermina (19. februara 2013). „Nacionalistički krugovi usađuju krivo uvjerenje da svaka nacija mora imati zaseban jezik”. Sarajevo: Federalna novinska agencija. CROSBI 616772. Arhivirano iz originala na datum 2013-02-22. Pristupljeno 1. jula 2014. 
  • Vuković, Uglješa (21. februara 2013). „Javnosti je prešućen opis naše jezične situacije”. Sarajevo: Diskriminacija. CROSBI 619326. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-22. Pristupljeno 11. aprila 2013. 
  • Isović, Maja (14. februara 2014). „Forsiraju netočnu percepciju jezične stvarnosti”. Banja Luka: Buka. ISSN 2233-1093. CROSBI 688743. Arhivirano iz originala na datum 2014-03-04. Pristupljeno 4. juna 2014. 
  • Kahrović-Posavljak, Amila (18. jula 2014). „Sveto trojstvo jezika, nacije i države”. Sarajevo: Dani. str. 60–62. ISSN 1512-5130. CROSBI 705823. Arhivirano iz originala na datum 2014-10-22. Pristupljeno 22. jula 2014. 
  • Galić, Štefica (15. februara 2015). „Ovdašnja društva su zaglibljena u besmislenim, apsurdnim temama”. Mostar: Tačno.net. CROSBI 752892. Arhivirano iz originala na datum 2015-03-06. Pristupljeno 9. marta 2015. 
  • Husković, Neđad (16. marta 2015). „Jezik kao izgovor za segregaciju u obrazovanju”. Radio Mostar. CROSBI 757773. Arhivirano iz originala na datum 2022-06-28. Pristupljeno 12. aprila 2015.  15 minuta.
  • Behram, Mirsad (17. marta 2015). „Jezičke i podjele u školama odgovaraju političarima i lingvistima”. Radio slobodna Evropa. CROSBI 757767. Arhivirano iz originala na datum 2015-03-22. Pristupljeno 10 April 2015.  5 minuta.
  • Copf, Andrijana (25. marta 2015). „Jezik je lažni razlog za razdvajanje učenika”. Mostar: Dnevni list (dnevne novine). str. 40–41. ISSN 1512-8792. CROSBI 757769. Arhivirano iz originala na datum 2015-04-10. Pristupljeno 15. Aprila 2015. 
  • Manjgo, Sanja (18. maj 2015). „Vaš glas u medijima”. Vijeće za štampu BiH. CROSBI 765007. Arhivirano iz originala na datum 2015-11-20. Pristupljeno 23. jula 2015.  7 minuta.
  • Vučić, Nikola (15. juna 2016). „Većina lingvista ne želi biti u konfliktu s vladajućom ideologijom”. Sarajevo: Urban magazin. str. 46–49. ISSN 1986-6143. CROSBI 822983. Arhivirano iz originala na datum 2016-06-22. Pristupljeno 9. februara 2017. 
  • Vučić, Nikola (21. novembra 2016). „Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore istim jezikom”. emisija N1 na jedan. N1 (televizija). CROSBI 936082. Arhivirano iz originala na datum 2017-12-01. Pristupljeno 3. aprila 2017.  25 minuta.
  • Jašar, Minela (22. novembra 2016). „Konferencija Jezici i nacionalizmi”. emisija Novi dan. Sarajevo: N1 (televizija). CROSBI 936081. Arhivirano iz originala na datum 2016-12-28. Pristupljeno 7. maja 2017.  15 minuta.
  • Saljihi, Sanija (23. novembra 2016). „Jezik i nacionalizam”. Sarajevo: BH radio 1. CROSBI 936080. Pristupljeno 6. maja 2017. , minuta 11:00
  • Bilić, Ivana (25. novembra 2016). „I dalje ćemo govoriti jednim zajedničkim jezikom”. Radio Slobodna Evropa. CROSBI 936079. Arhivirano iz originala na datum 2018-09-07. Pristupljeno 7. aprila 2018. 
  • „Jezikoslovci protiv politokratije i etnonacionalizma”. Sarajevo: SENS TV (Multimedia News Network). 26. novembra 2016. CROSBI 936078. Pristupljeno 10. septembra 2019. , minuta 7:30
  • Reko, Lejla (11. decembra 2016). „Naše škole i fakulteti su rasadište nacionalističkih mitova o jeziku”. Sarajevo: Prometej. CROSBI 936015. Arhivirano iz originala na datum 2018-09-07. Pristupljeno 1. februara 2018. 
  • Kahrović-Posavljak, Amila (10. decembra 2016). „Rješenje je neutralan naziv jezika”. Sarajevo: Interview.ba. CROSBI 936018. Arhivirano iz originala na datum 2018-09-07. Pristupljeno 7. avgust 2018. 
  • Zukić, Amir (29. marta 2017). „Gošća Pressinga Snježana Kordić”. emisija Pressing. N1 (televizija). CROSBI 935979. Pristupljeno 11. jula 2018.  53:15 minuta
  • Marić, Bojana (23. marta 2018). „Jezik kao sredstvo ideološke propagande”. emisija Otvoreni studio. Sarajevo: BH radio 1. CROSBI 935893. Pristupljeno 9. aprila. 2018. , minuta 3:00
  • Abadžija, Maja (26. marta 2018.). „Deklaracija ruši i posljednji tabu”. Sarajevo: Oslobođenje. str. 18–19. ISSN 0351-3904. CROSBI 935790. Arhivirano iz originala na datum 2018-08-07. Pristupljeno 7. maja 2018. 
  • Baždalić, Ines (26. marta 2018). „Dan materinskog jezika”. emisija Epicentar. Sarajevo: BH radio 1. CROSBI 935897. Pristupljeno 4. juna 2018. , minuta 26:12
  • Dautbegović-Voloder, Alma (27. marta 2018). „Kordić: Nacionalizam se zahuktava i danas”. emisija Novi dan. N1 (televizija). CROSBI 935896. Arhivirano iz originala na datum 2018-08-07. Pristupljeno 2. avgusta 2018.  minuta 9.44
  • Sandić-Hadžihasanović, Gordana (30. marta 2018). „Čistoća naroda i jezika ne postoji”. Prag: Radio Slobodna Evropa. CROSBI 935824. Arhivirano iz originala na datum 2018-03-30. Pristupljeno 13. jula 2018. 
U Crnoj Gori
  • Raičević, Rajka (12. septembra 2010). „Nacionalizam stoji iza uvođenja novogovora”. Podgorica: Dan. str. 9. ISSN 1450-7943. CROSBI 485553. Arhivirano iz originala na datum 2012-09-07. Pristupljeno 7. decembra 2012. 
  • Lajović, Vuk (24. jula 2012). „Političari prodaju maglu”. Podgorica: Vijesti. ISSN 1450-6181. CROSBI 589513. Arhivirano iz originala na datum 2012-08-23. Pristupljeno 7. januara 2014.  Video fragment 10 minuta.
  • Pavičević, Ranko (novembar 2012). „Jezičkim zatvaranjem protiv pomirenja”. Kotor: Glas Boke. str. 13–16. ISSN 1800-7821. CROSBI 625438. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-23. Pristupljeno 5. maja 2013. 
  • Grabić, Tanja (26. januara 2015). „Ne žele priznati da godinama lažu”. U svjetlu kulture. Tivat: Radio DUX (radio hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori). CROSBI 750854. Arhivirano iz originala na datum 2015-02-08. Pristupljeno 3. aprila 2015.  15 minuta.
  • Rakočević, Ksenija (20 June 2015). „Nacionalizam je jedan oblik luđačke košulje”. Podgorica: Vijesti. ISSN 1450-6181. CROSBI 768100. Arhivirano iz originala na datum 2015-07-11. Pristupljeno 23. Juli 2015. 
  • Popović, Mirjana D. (4. septembra 2017). „Različiti jezici su legalno ovjerena laž”. Podgorica: Dan. str. 11. ISSN 1450-7943. CROSBI 935983. Arhivirano iz originala na datum 2019-03-27. Pristupljeno 3. avgusta 2018. 

Izvori

  1. ↑ UPC 9789531883115
  2. ↑ Milović, Jelena (2011). „Croato, serbo, montenegrino e bosniaco. Quattro lingue o una lingua con quattro nomi?” [Hrvatski, srpski, crnogorski i bosanski. Četiri jezika ili jedan jezik s četiri imena?] (talijanski). Studi di Glottodidattica (Bari) 5 (2): 36. ISSN 1970-1861. OCLC 742525275. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-03. Pristupljeno 2018-05-28. 
  3. ↑ Mančić, Milica (8. marta 2015). „Osmi mart: deset inspirativnih žena”. SEEbiz. Arhivirano iz originala na datum 8. maja 2015. Pristupljeno 24. januara 2017. 
  4. ↑ Isječci iz novinskih prikaza
  5. ↑ „Prevoditelj na španjolski Juan Cristóbal Díaz o knjizi”. Arhivirano iz originala na datum 2014-02-26. Pristupljeno 2014-07-30. 
  6. ↑ Glušica, Rajka (20. juna 2020). „Mitovima i obmanama do poželjne slike stvarnosti”. Podgorica: Vijesti. ISSN 1450-6181. Arhivirano iz originala na datum 28. juna 2020. Pristupljeno 25. jula 2022. »broj citiranih autora i radova je preko pet stotina« 
  7. ↑ Izdavač o knjizi
  8. ↑ „Jezik i nacionalizam: tri godine kasnije”. Arhivirano iz originala na datum 2014-07-19. Pristupljeno 2014-07-19. 
  9. ↑ Ivančić, Barbara (septembar 2015). „Nessuna lingua è pura: Intervista a Snježana Kordić” [Nijedan jezik nije čist: intervju sa Snježanom Kordić] (talijanski). Versodove: rivista di litteratura (Bolonja) 17: 9. ISBN 978-88-9408-452-8. OCLC 848896269. CROSBI 792596. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-15. Pristupljeno 2018-02-03. 
  10. ↑ Bahrer, Manuel (1. oktobra 2018). „Zajednički jezik nema veze s Jugoslavijom”. Beč: Kosmo. Pristupljeno 9. novembra 2018. 
  11. ↑ „U Austriji održana konferencija o jeziku i nacionalizmu”. Mostar: Tačno.net. 25. septembra 2018. CROSBI 976386. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-13. Pristupljeno 3. februara 2019. 
  12. ↑ Kordić, Snježana (24. avgusta 2018). „Kratke noge laži (odgovor Borisu Budenu)”. Zagreb: Slobodni Filozofski. CROSBI 951612. Arhivirano iz originala na datum 2018-08-26. Pristupljeno 7. septembra 2018. 
  13. ↑ Gromača Vadanjel, Tatjana (11. jula 2015). „Jezikoslovci rade u korist nacionalističke politike”. Zagreb: Autograf. ISSN 1849-143X. Arhivirano iz originala na datum 2015-07-11. Pristupljeno 24. novembra 2017. 
  14. ↑ Video prezentacija izložbe "Jezik je virus – Instalacija na temu policentričnosti jezika i Snježane Kordić na YouTube, Kustos i umjetničko vodstvo: Emil Matešić", Galerija na katu KIC-a, Zagreb 2022.
  15. ↑ Popis svih poglavlja knjige
  16. ↑ Jović, Dejan (2017). Rat i mit: politika identiteta u suvremenoj Hrvatskoj. Biblioteka Platforma ; 60. Zaprešić: Fraktura. str. 194, 317. ISBN 978-953-266-876-6. OCLC 1015859338. CROSBI 899891. 
  17. ↑ Bahrer, Manuel (15. marta 2018). „Die Sprachpolitik am Balkan ähnelt jener des Dritten Reiches” [Jezična politika na Balkanu slična je onoj u Trećem Rajhu] (njemački). Beč: Kosmo. Pristupljeno 7. septembra 2018. 
  18. ↑ Zanelli, Aldo (2018) (njemački). Eine Analyse der Metaphern in der kroatischen Linguistikfachzeitschrift Jezik von 1991 bis 1997 [Analiza metafora u hrvatskom lingvističkom stručnom časopisu Jezik od 1991. do 1997.]. Studien zur Slavistik ; 41. Hamburg: Dr. Kovač. str. 76. ISBN 978-3-8300-9773-0. OCLC 1023608613. (FFZG). 
  19. ↑ Starčević, Anđel (2016). „Govorimo hrvatski ili ’hrvatski’: standardni dijalekt ili jezične ideologije u institucionalnom diskursu”. Suvremena lingvistika (Zagreb) 42 (81): 74, 101. ISSN 0586-0296. OCLC 985162660. CROSBI 827610. ZDB-ID 012432865. Pristupljeno 2019-11-25. 
  20. ↑ „6 najboljih i najgorih u 2014. godini”. Prometej. 1. januara 2015. Arhivirano iz originala na datum 2015-02-08. Pristupljeno 12. aprila 2016. 
  21. ↑ Ukratko o jezičnom purizmu od iste autorice
  22. ↑ Pisker, Lidija (1. oktobra 2018). „The politics of language in Bosnia and Herzegovina” [Politika jezika u Bosni i Hercegovini] (engleski). Brussels: Equal Times. Arhivirano iz originala na datum 2019-03-27. Pristupljeno 7. aprila 2019. 
  23. ↑ Sretenović, Marjana (7. oktobra 2016). „Razlika između listopada i oktobra”. Belgrade: Politika. str. 1, 12. ISSN 0350-4395. Arhivirano iz originala na datum 2018-09-07. Pristupljeno 4. januara 2019. 
  24. ↑ Ukratko o policentričnom standardnom jeziku od iste autorice
  25. ↑ Predstavljanje knjige Jezik i nacionalizam 2012. na YouTube (10 minuta)
  26. ↑ Šipka, Danko (2019) (engleski). Lexical layers of identity: words, meaning, and culture in the Slavic languages [Leksički slojevi identiteta: riječi, značenje i kultura u slavenskim jezicima]. New York: Cambridge University Press. str. 166. DOI:10.1017/9781108685795. ISBN 978-953-313-086-6. LCCN 2018048005. OCLC 1061308790. 
  27. ↑ Iz knjige odlomak o imenu jezika Arhivirano 2013-05-10 na Wayback Machine-u E-novine
  28. ↑ Prikaz Gröschelove knjige od iste autorice
  29. ↑ SOS ili tek alibi za nasilje nad jezikom, Forum 16. marta 2012. str. 39
  30. ↑ Karabeg, Omer (30. septembra 2018). „Da li će Dejton uništiti kulturu u BiH: razgovor s Tanjom Šljivar i Dinom Mustafićem”. Radio Slobodna Evropa. Pristupljeno 23. oktobra 2018. 
  31. ↑ Lukić, Marija (2020) (španjolski) (PDF). ¿A quién partenece (nuestra) lengua? La lucha para la paz lingüística en los Balcanes. El serbocroata entre el recuerdo, el rechazo y el anhelo [Kome pripada (naš) jezik? Borba za jezični mir na Balkanu. Srpskohrvatski između sjećanja, odbijanja i čežnje]. tesis doctoral. Granada: Universidad de Granada. str. 18. Pristupljeno 23. jula 2022. »Snježana Kordić, investigadora croata, publicó en su paí s la obra Nacionalismi y langua, donda ataca el unilateralismo de los lingüistas croatas, cuyas actuaciones considera muy nacionalistas.« 
  32. ↑ Ukratko o nacionalnom identitetu i kulturi od iste autorice
  33. ↑ Leto, Maria Rita (2019). „Brotherhood and Unity: Language and Language Politics in the Socialist Federal Republic of Yugoslavia (1945-1991)” [Bratstvo i jedinstvo: Jezik i jezična politika u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (1945-1991)]. u: Bassi, Giulia (engleski). Words of Power, the Power of Words. The Twentieth-Century Communist Discourse in International Perspective. Studi di Storia ; 6. Trst: Edizioni Università di Trieste. str. 296. ISBN 978-88-5511-086-0. Pristupljeno 9. januara 2020. 
  34. ↑ Zbiljić, Dragoljub (5. novembra 2010). „Odstrel srpskog jezika”. Beograd: NIN. str. 4. ISSN 0027-6685. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-05. Pristupljeno 9. februara 2013. 
  35. ↑ Nikolić, Nenad (31. marta 2011). „Čiji je jezik srpski?”. Beograd: Pečat. str. 63–65. ISSN 1820-712X. Arhivirano iz originala na datum 2011-08-31. Pristupljeno 4. aprila 2014. 
  36. ↑ Vujatović, Nenad (13. maja 2011). „Kako upokojiti vampira?”. Sarajevo: Dani. str. 74–77. ISSN 1512-5130. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-05. Pristupljeno 6. Novembra 2013.  ; „Kako upokojiti vampira?”. Zagreb: H-alter. ISSN 1847-3784. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-09. Pristupljeno 3. marta 2015. 
  37. ↑ Tekst prijave
  38. ↑ Popratno obrazloženje Državnog odvjetništva uz odbacivanje prijave
  39. ↑ „U Japanu konferencije o jeziku i nacionalizmu”. Mostar: Tačno.net. 19. decembra 2018. CROSBI 976044. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-21. Pristupljeno 8. maja 2019.  (program konferencije)
  40. ↑ „U Pragu konferencija o jeziku”. Mostar: Tačno.net. 21. oktobra 2018. CROSBI 976385. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-13. Pristupljeno 5. aprila 2019. 
  41. ↑ „Menschen, die Frieden stiften” (njemački). München: Süddeutsche Zeitung. 2010-12-29. str. 2. ISSN 0174-4917. Pristupljeno 2018-06-07. 
  42. ↑ Simić, Tanja (11. januara 2011). „Njemačka mirovna nagrada književnom enfant terribleu: razgovor s Nenadom Popovićem”. Zagreb: Nacional. str. 52–56. ISSN 1330-9048. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-11. Pristupljeno 9. decembra 2016. 
  43. ↑ Centar za mir, nensailje i ljudska prava
  44. ↑ Bugarski, Ranko (2019). „"The Declaration on the Common Language": A View from the Inside” ["Deklaracija o zajedničkom jeziku": pogled iznutra] (engleski). Aegean Working Papers in Ethnographic Linguistics 2 (2): 23. DOI:10.12681/awpel.22595. ISSN 2858-2801. S2CID 216297674. Pristupljeno 17. VII. 2022. »The Declaration came into being as a result of a year-long regional project called "Jezici i nacionalizmi" [Languages and nationalisms], originally inspired by an influential book by the well-known Croatian linguist Snježana Kordić (2010).« 
  45. ↑ „Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore istim jezikom”. emisija N1 na jedan. N1 (televizija). 21. septembra 2016. Arhivirano iz originala na datum 2017-12-01. Pristupljeno 3. aprila 2018.  minuta 01:05
  46. ↑ Tribina "Čiji je naš jezik?", minuta 25:20 na YouTube

Vidi još

Eksterni linkovi

Jezik i nacionalizam na Wikimedijinoj ostavi
  • p
  • r
  • u
Lingvistička djela čiji je autor Snježana Kordić
Knjige
  • Relativna rečenica (1995)
  • Riječi na granici punoznačnosti (2002)
  • Jezik i nacionalizam (2010)
  • Serbo-Croatian (1997)
  • Kroatisch-Serbisch: ein Lehrbuch für Fortgeschrittene mit Grammatik (1997)


Članci na
njemačkom
  • Genitiv/Akkusativ-Synkretismus beim kroatisch-serbischen Relativpronomen (1995)
  • Possessivitätsausdruck durch Relativpronomen im Kroatisch-Serbischen (1995)
  • Pronomina im Antezendenten und Restriktivität/Nicht-Restriktivität von Relativsätzen im Kroatoserbischen und Deutschen (1996)
  • Existenzsätze in den südslavischen Sprachen (1998)
  • Personal- und Reflexivpronomina als Träger von Personalität (1999)
  • Kausalität und Gradation in derselben Konstruktion (1999)
  • Aktuelle Europäisierung südslavischer Sprachen (2000)
  • Nominale Variationen in Sätzen mit evo/eto/eno im Kroatisch-Serbischen (2000)
  • Die grammatische Kategorie des Numerus (2001)
  • Demonstrativpronomina in den slavischen Sprachen (2002)
  • Das verallgemeinernde čovjek ‘man’ im Kroatoserbischen (2002)
  • Ändert sich das serbokroatische System der Lokaladverbien? (2003)
  • Kann man Schmetterlinge zählen? (2008)
  • Komplexe Satzmuster (2009)
  • Pro und kontra: ‘Serbokroatisch’ heute (2004)
  • Die aktuelle Sprachzensur in Kroatien (2004)
  • Sprache und Nationalismus in Kroatien (2006)
  • Nationale Varietäten der serbokroatischen Sprache (2008)
  • Plurizentrische Sprachen, Ausbausprachen, Abstandsprachen und die Serbokroatistik (2009)
  • Moderne Nationalbezeichnungen und Texte aus vergangenen Jahrhunderten (2010)
  • Sprachpolitik in Jugoslavien und welche Erfahrungen Europa daraus gewinnen kann (2013)
Srodne teme
Commons • Wikidata • Category Kategorija