Stepenovanje

Stepenovanje ili potenciranje je matematička binarna operacija, u zapisu ab. U ovom zapisu a se naziva osnova, a b eksponent. Čita se „a na b-ti stepen“ ili kraće „a na b“, gde je a kardinalni, a b redni (ordinalni) broj; na primer, 57 se čita „pet na sedmi (stepen)“.

Ako je n ∈ ℕ, onda stepen predstavlja osnovu pomnoženu samom sobom n puta:

a n = a × × a n . {\displaystyle a^{n}=\underbrace {a\times \cdots \times a} _{n}.}

Osobine stepenovanja

Stepenovanje ima viši prioritet od množenja. abc znači a(bc), a ne (ab)c.

Za razliku od sabiranja i množenja, stepenovanje nije komutativno (23 = 8 ≠ 32 = 9), niti asocijativno a ( b c ) ( a b ) c {\displaystyle a^{(b^{c})}\neq {(a^{b})}^{c}} .

  1. ac · bc = (a · b)c
  2. ab · ac = ab + c
  3. ab : ac = abc (za a ≠ 0)
  4. (ab)c = ab · c

Posledica osobine 3 su

  • a0 = abb = ab : ab = 1
  • ab = a0 − b = 1 / ab

čime se, polazeći od definicije stepenovanja sa eksponentom koji je prirodan (odnosno pozitivan ceo) broj, definiše stepenovanje za svaki celobrojni eksponent.

Stepenovanje sa necelobrojnim eksponentima

Racionalni eksponent

Po definiciji,

a 1 / b = a b {\displaystyle a^{1/b}={\sqrt[{b}]{a}}}

Neka je eksponent b ∈ ℚ racionalan broj. Tada se može napisati b = p / q, p ∈ ℤ q ∈ ℕ, pri čemu je

a p / q = a p q = ( a q ) p {\displaystyle a^{p/q}={\sqrt[{q}]{a^{p}}}=({\sqrt[{q}]{a}})^{p}}

Kako parni korenovi negativnih brojeva nisu definisani, to nije definisano ni a p / q {\displaystyle a^{p/q}} za parno q i negativno a.

Iracionalni eksponent

Neka je b ∈ ℝ \ ℚ iracionalan broj. Tada je vrednost ab definisana samo za a ∈ ℝ+, kao granična vrednost

lim p / q b a p / q {\displaystyle \lim _{p/q\to b}a^{p/q}}

stepena ap / q sa racionalnim eksponentima p / q, koji teže ka datom eksponentu b.

Konkretna numerička vrednost računa se preko približnih vrednosti, sa željenom preciznošću eksponenta. Npr, ako je x = aπ, tada je a3,141 < x < a3,142.

Stepenovanje kompleksnih brojeva

Glavni članak: Kompleksan broj

Kako se svaki kompleksan broj z ∈ ℂ može zapisati u obliku z = ρ e i ϕ {\displaystyle z=\rho e^{i\phi }} (videti Ojlerovu formulu) to važi

z x = ( ρ e i ϕ ) x = ρ x e i x ϕ {\displaystyle z^{x}=(\rho e^{i\phi })^{x}=\rho ^{x}e^{ix\phi }} .

STEPENOVANJE MATICA :-)

Stepenovanje matrica identično je po definiciji stepenovanju realnih brojeva sa prirodnim eksponentima. Definisano je za kvadratne matrice i prirodan broj kao eksponent.

Inverzne funkcije

Iz stepenovanja se mogu izvesti dve funkcije, u zavisnosti od toga da li je nezavisna promenljiva osnova ili eksponent. Prvi slučaj daje stepenu funkciju ( y = x k {\displaystyle y=x^{k}} ), a drugi eksponencijalnu funkciju ( y = k x {\displaystyle y=k^{x}} ).

Inverzna funkcija stepenoj funkciji je korena funkcija ( y = x k {\displaystyle y={\sqrt[{k}]{x}}} ).

Inverzna funkcija eksponencijalne funkcije je logaritamska funkcija ( y = log k x {\displaystyle y=\log _{k}x} ).

Vidi još

  • e – osnova prirodnog logaritma
  • Stepena funkcija
  • Eksponencijalna funkcija
  • Koren
  • Logaritamalgoritam