Zelenortska Ostrva

Zelenortska Republika
República de Cabo Verde
Zastava Grb
GesloUnidade, Trabalho, Progresso
(portugalski: Jedinstvo, rad, napredak)
Državna himna: "Cântico da Liberdade"
Glavni gradPraia
Službeni jezici portugalski (službeni) i devet kreolskih portugalskih jezika
Vođe
 -  Predsjednik José Maria Neves
 -  Premijer Ulisses Correia e Silva
Uspostava Od Portugala 5. srpnja 1975.
Površina
 -  Ukupno 4 033 km2 (146.)
 -  Voda (%) ~0
Stanovništvo
 -  Popis iz 2001  401 343 (164.)
 -  Gustoća 101/km2
Valuta zelenortski eskudo
Vremenska zona -1
Pozivni broj +238
Web domena .cv

Zelenortska Republika ili Zelenortska Ostrva/Zelenortski Otoci (portugalski: Cabo Verde) su mala otočna država na arhipelagu u sjevernom dijelu Atlantskog oceana, oko 600 km od najzapadnijeg dijela afričke obale. Portugalci su nenaseljene otoke pronašli i kolonizirali u 15. stoljeću kada su postali glavni centar trgovine robovima.

Portugalski naziv "Cape Verde" dolazi od najzapadnije točke Afrike koja se danas nalazi u Senegalu.

Povijest

Zelenortski Otoci bili su nenaseljeni kad su ih Portugalci otkrili 1456. godine i uključili u svoje kolonijalno carstvo. Zbog svog su položaja postali važna luka i značajno središte trgovine robovima.

1975. godine otoci su dobili nezavisnost zahvaljujući naporima Afričke stranke za nezavisnost Gvineje Bisau i Zelenortskih otoka. Poslije stjecanja nezavisnosti ASNGZ je pokušala ujediniti Zelenortske Otoke i Gvineju Bisau kontrolirajući vlade obiju država, ali ovi su planovi 1980. propali. U Zelenortskoj Republici trenutno je na vlasti Afrička stranka za nezavisnost Zelenortskih otoka.

Politika

Politički sustav funkcionira prema ustavu iz 1980. Izbori se održavaju za mjesto premijera i predsjednika koji se biraju na 5 godina.

Zemljopis

Zelenortska Republika se sastoji od 10 većih i 8 manjih otoka.

Jedini nenaseljeni otok je Santa Luzia. Danas je to prirodni rezervat. Svi otoci su vulkanskog porijekla, a jedini aktivni vulkan se nalazi na otoku Fogo.

Važniji manji otoci su: otok Branco i otok Razo.

Veći otoci su:

Zavjetrinski otoci

Ilhas do Barlavento (sjeverna otočna skupina)

  • Santo Antão
  • São Vicente
  • Santa Luzia
  • São Nicolau
  • Sal
  • Boa Vista

Privjetrinski otoci

Ilhas do Sotovento (južna otočna skupina)

  • Maio
  • Santiago
  • Fogo
  • Brava

Općine

Porto Grande – luka Mindelo, otok São Vicente
Pogled na glavni grad Praiu

Zelenortska Republika je podijeljena na 17 općina:

  • otok Santo Antão:
    • Paúl
    • Porto Novo
    • Ribeira Grande
  • otok São Vicente:
    • São Vicente
  • otok Santa Luzia
  • otok São Nicolau :
    • São Nicolau
  • otok Sal:
    • Sal
  • otok Boa Vista:
    • Boa Vista
  • otok Maio:
    • Maio
  • otok Santiago:
    • Praia
    • Santa Catarina
    • Santa Cruz
    • São Domingos
    • São Miguel
    • Tarrafal
  • otok Fogo:
    • São Filipe
    • Mosteiros
  • otok Brava:
    • Brava

Klima

Godišnje vremenske prilike
Temperatura
Padaline (u mm)
Januar
75°F
24°C
5.3mm
Februar
75°F
24°C
3.8mm
Mart
77°F
25°C
1.3mm
April
77°F
25°C
0.0mm
Maj
78°F
25°C
0.0mm
Jun
79°F
26°C
0.0mm
Jul
81°F
27°C
0.8mm
August
84°F
29°C
14.1mm
Septembar
85°F
29°C
33.6mm
Oktobar
83°F
29°C
6.5mm
Novembar
81°F
27°C
2.5mm
Decembar
77°F
25°C
1.6mm

Ekonomija

Zelenortska Republika oskudijeva resursima. Suše su česte, tako da je nedostatak vode jedan od glavnih problema. Stanovništvo se bavi poljoprivredom na samo 4 otoka, ali je slabo razvijena upravo zbog vode i male količine padalina. BDP se uglavnom zasniva na uslužnim i ugostiteljskim poslovima. Zelenortski Otoci surađuju s Portugalom na svim razinama gospodarstva. Od devedestih godina doživjeli su značajan gospodarski napredak. Portugal predlaže uključenje Zelenortske Republike u EU. BDP je za 2004. procijenjen na 1.400 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Demografija

Većina stanovnika Zelenortskih Otoka su doseljenici iz Portugala i potomci bivših afričkih robova. Veliki broj ljudi koji su porijeklom s otoka žive u drugim zemljama: SAD-u (264.900), Portugalu (80.000), Angoli (45.000), São Tomé i Príncipeu, Senegalu, Francuskoj i Nizozemskoj.

Kultura

Kultura Zelenortskih Otoka ima portugalske i afričke korijene. Poznati su oblici glazbe kao što su Morna, Zelenortski fado. Senzualni ples Funana je mješavina portugalskih i afričkih stilova.

Najpoznatija stanovnica Zelenortskih Otoka je pjevačica narodne glazbe Cesária Évora.

Gradovi

Popis gradova na Zelenorstkoj Republici

Novine i časopisi

  • A Semana (Praia,1991-)
  • Expresso das Ilhas
  • Journal O Cidadao (São Vicente)
  • Jornal Horizonte (Praia, 1988-)
  • Terra Nova (S.Vicente, 1975-)
  • Artiletra (S.Vicente, 1991-)

Novine i časopisi online:

Vanjske poveznice

  • Zelenortska Republika
  • Zelenortska Republika Photos Arhivirano 2006-10-23 na Wayback Machine-u
  • Foto galerija Zelenortskih Otoka Arhivirano 2019-06-24 na Wayback Machine-u
  • Zelenortski portal (1)
  • Zelenortski portal (2) Arhivirano 2005-08-22 na Wayback Machine-u
  • foto galerija
  • Internet pezentacija Zelenortske kulture
  • Cape Verde Overview
  • Cape Verde - Morabeza
Zelenortska Ostrva na Wikimedijinoj ostavi


  • p
  • r
  • u
Samostalne države

 Alžir    Angola    Benin    Bocvana    Burkina Faso    Burundi    Centralnoafrička Republika    Čad    Džibuti    Egipat1    Ekvatorijalna Gvineja    Eritreja    Esvatini    Etiopija    Gabon    Gambija    Gana    Gvineja    Gvineja Bisau    Južna Afrika    Južni Sudan    Kamerun    Kenija    Komori    Demokratska Republika Kongo    Republika Kongo    Lesoto    Liberija    Libija    Madagaskar    Malavi    Mali    Maroko    Mauricijus    Mauritanija    Mozambik    Namibija    Niger    Nigerija    Obala Slonovače    Ruanda    Sejšeli    Senegal    Sijera Leone    Somalija    Sudan    Sveti Toma i Princip    Tanzanija    Togo    Tunis    Uganda    Zambija    Zelenortska Republika    Zimbabve

Zavisni teritoriji
 CeutaKanarski otoci Kanari MelillaŠpanija Plazas de soberanía
Nepriznate državeNejasan status
1 Djelomično u Aziji.
  • p
  • r
  • u
Zemlje članice Pokreta nesvrstanih
Punopravne članice

 Alžir (1961)    Angola (1964)    Benin (1964)    Bocvana (1970)    Burkina Faso (1973)    Burundi (1964)    Centralnoafrička Republika (1964)    Čad (1964)    DR Kongo (1961)    Džibuti (1983)    Egipat (1961)    Ekvatorijalna Gvineja (1970)    Eritreja (1995)    Etiopija (1961)    Gabon (1970)    Gambija (1973)    Gana (1961)    Gvineja (1961)    Gvineja Bisau (1976)    Južna Afrika (1994)    Kamerun (1964)    Kenija (1964)    Komori (1976)    Lesoto (1970)    Liberija (1964)    Libija (1964)    Madagaskar (1973)    Malavi (1964)    Mali (1961)    Maroko (1961)    Mauricijus (1973)    Mauritanija (1964)    Mozambik (1976)    Namibija (1979)    Niger (1973)    Nigerija (1964)    Obala Slonovače (1973)    Republika Kongo (1964)    Ruanda (1970)    Sveti Toma i Princip (1976)    Senegal (1964)    Sejšeli (1976)    Sijera Leone (1964)    Somalija (1961)    Sudan (1961)    Svaziland (1970)    Tanzanija (1964)    Togo (1964)    Tunis (1961)    Uganda (1964)    Zambija (1964)    Zelenortska Republika (1976)    Zimbabve (1979)

 Antigva i Barbuda (2006)    Bahami (1983)    Barbados (1983)    Belize (1976)    Bolivija (1979)    Čile (1973)    Dominika (2006)    Dominikanska Republika (2000)    Ekvador (1983)    Grenada (1979)    Gvajana (1970)    Gvatemala (1993)    Haiti (2006)    Honduras (1995)    Jamajka (1970)    Kuba (1961)    Kolumbija (1983)    Nikaragva (1979)    Panama (1976)    Peru (1973)    Surinam (1983)    Sveti Kristofor i Nevis (2006)    Sveta Lucija (1983)    Sveti Vincent i Grenadini (2003)    Trinidad i Tobago (1970)    Venezuela (1989)

 Afganistan (1961)    Azerbejdžan (2011)    Bahrein (1973)    Bangladeš (1973)    Brunej (1993)    Butan (1973)    Filipini (1993)    Indija (1961)    Indonezija (1961)    Irak (1961)    Iran (1979)    Istočni Timor (2003)    Jemen (1961)    Jordan (1964)    Kambodža (1961)    Katar (1973)    Kuvajt (1964)    Laos (1964)    Libanon (1961)    Maldivi (1976)    Malezija (1970)    Mjanmar (1961)    Mongolija (1993)    Nepal (1961)    Oman (1973)    Pakistan (1979)    Palestina (1976)    Saudijska Arabija (1961)    Singapur (1970)    Sirija (1964)    Sjeverna Koreja (1976)    Šri Lanka (1961)    Tajland (1993)    Turkmenistan (1995)    Ujedinjeni Arapski Emirati (1970)    Uzbekistan (1993)    Vijetnam (1976)

 Belorusija (1998)

 Fidži (2011)    Papua Nova Gvineja (1993)    Vanuatu (1983)

Bivše članice

 Argentina (1973-1991)    Kipar (1961-2004)    Malta (1973-2004)    SFR Jugoslavija1 (1961-1992)    Ukrajina (2010-2014)

Promatrači
Države

 Argentina    Armenija    Bosna i Hercegovina    Brazil    Crna Gora    Hrvatska    Južni Sudan    Kazahstan    Kina    Kirgistan    Kostarika    Meksiko    Paragvaj    Rusija    Salvador    Srbija    Tadžikistan    Ukrajina    Urugvaj    Vatikan

Organizacije

Afrička unija   Afro-azijska organizacija ljudske solidarnosti   Arapska liga   Commonwealth   Front de Libération Nationale Kanak et Socialiste   Hostosijanski nacionalni pokret za nezavisnost   Južni centar   Međunarodni institut za nesvrstane studije   Organizacija islamske konferencije   Svjetsko mirovno vijeće   Ujedinjeni narodi

1 Uključuje i SR Jugoslaviju